• Početna
  • Historija/Povijest informatike
    • Abak
    • Microsoft
    • VHS KASETE/KAZETE
  • Hardver
    • Ulazni uređaji >
      • Miš
      • Tastatura/Tipkovnica
      • Mikrofon
      • Web kamera
      • Skener
      • Džojstik
    • Izlazni uređaji >
      • Monitor
      • Printer
      • Zvučnik
    • Matična ploča
    • RAM
    • Procesor
  • Softver
    • Sistematski
    • Aplikacijski
    • Programski
  • Brojni sistemi
    • Binarni brojni sistem
    • Dekadski brojni sistem
    • Oktavni brojni sistem
    • Heksadekadski brojni sistem
  • Poveznice

Programski softver

Picture
PROGRAMSKI JEZICI – PROGRAMSKI SOFTVER

Programski softver su programi koje programeri koriste za vrijeme stvaranja drugih programa te njihovog modificiranja. Uključuje kompajlere, interpretere, debuggere, linkere i tekstualni editor.

Programski jezik je vještačka tvorevina i sastoji se od simbola grupisanih u riječi. Po svojoj strukturi sličan je prirodnom, govornom jeziku čovjeka. Služi za izradu programa (softvera) koji treba da formalizuju određene algoritme s ciljem rješavanja problema uz podršku računarom. Programski jezici se dijele u više kategorija. Svaki programski jezik mora zadovoljiti dva osnovna zahtjeva: 

• da je razumljiv za čovjeka i 
• da ima mogućnost automatskog prevođenja u oblik razumljiv računaru. 


Do sada je definisano nekoliko stotina programskih jezika, od kojih je samo desetina u praktičnoj upotrebi. Generacije programskih jezika su: 

• mašinski jezici, koji se nazivaju i programski jezici prve generacije (1GL, 1950-1954), 

• asembleri i makro-asembleri su jezici druge generacije (2GL, 1955-1959) i nalaze se između mašinskih jezika i viših programskih jezika, 

• jezici treće generacije (3GL) su viši programski jezici, koji su proceduralni, 

• jezici četvrte generacije (4GL), u koje spadaju: SQL, HTML, PHP, ASP, tj. 


Ni
ži programski jezici
U ovu grupu spadaju mašinski jezici i simbolički mašinski jezici – asembleri i makro-asembleri. Niži programski jezici su platformski, okrenuti računaru (instrukcije se opisuju simbolički).


Vi
ši programski jezici

Pošto računar može da izvršava samo programe u formi mašinskog jezika, programi pisani u višem programskom jeziku (izvorni - source programi) se prevode na mašinski jezik, a za prevođenje se koriste posebni programi, tzv. programi prevodioci, u žargonu nazvani kompajlerima (iako je pravilnije zvati ih kompilatorima). 
Viši programski jezici su donijeli slijedeće prednosti: 

• olakšano programiranje (bliži čovjekovom prirodnom jeziku), 

• skraćeno vrijeme obuke u programiranju, 

• nije nužno detaljno poznavanje hardvera računara, 

• prenosivost programa (program se može prevesti na drugom tipu računara i izvršiti bez ikakvih izmjena u programu).


Powered by Create your own unique website with customizable templates.