HISTORIJA/POVIJEST INFORMATIKE
Računanje je staro koliko i čovječanstvo. Prvi znakovi kojima su ljudi bilježili članove plemena, stoku, zemljište, vrijeme urezivani su u kamenu, na drvenim stupovima i sl.
Znanje računanja primjenjivalo se praktično još u starom vijeku, prije otprilike 5000 godina, u drevnom Babilonu, Sumeru, Egiptu, Kini i Indiji. Graditelji golemih piramida, hramova i drugih građevina morali su se koristiti računskim znanjima.Prvo računalo u svijetu je poznati "Stonehenge". On je omogućio još pije 4000 godina točno predviđanje Mjesečevih mijena. Uz pomoć Mjeseca koji je bacao sjenu kamenja na točno označena mjesta na tlu moguće je bilo predvidjeti vrijeme sljedećeg punog Mjeseca te vrijeme pomrčine Mjeseca.
Prvo prijenosno računalo je abak (grčki abax znači ploča za računanje). Prvi poznati abak postojao je u Babilonu prije 5.000 godina. Njime se računalo pomoću kamenčića koji su se umetali u žljebove napravljene u pijesku. Zatim se abak razvio u oblik kao na slici koji se sastojao od okvira i razapetih žica na kojima su postavljene pločice ili kuglice. Takvim su se abakom koristili u Egiptu i u Kini 2500 godina, a nešto kasnije i u antičkoj Grčkoj.
Znanje računanja primjenjivalo se praktično još u starom vijeku, prije otprilike 5000 godina, u drevnom Babilonu, Sumeru, Egiptu, Kini i Indiji. Graditelji golemih piramida, hramova i drugih građevina morali su se koristiti računskim znanjima.Prvo računalo u svijetu je poznati "Stonehenge". On je omogućio još pije 4000 godina točno predviđanje Mjesečevih mijena. Uz pomoć Mjeseca koji je bacao sjenu kamenja na točno označena mjesta na tlu moguće je bilo predvidjeti vrijeme sljedećeg punog Mjeseca te vrijeme pomrčine Mjeseca.
Prvo prijenosno računalo je abak (grčki abax znači ploča za računanje). Prvi poznati abak postojao je u Babilonu prije 5.000 godina. Njime se računalo pomoću kamenčića koji su se umetali u žljebove napravljene u pijesku. Zatim se abak razvio u oblik kao na slici koji se sastojao od okvira i razapetih žica na kojima su postavljene pločice ili kuglice. Takvim su se abakom koristili u Egiptu i u Kini 2500 godina, a nešto kasnije i u antičkoj Grčkoj.
Zahvaljujući abaku, u Egiptu, Mezopotamiji i Kini postoje najstariji zapisi o brojevima sačuvani do današnjeg dana. Usavršeni abak i danas koriste za svakodnevno računanje narodi Rusije, Kine i Japana.
Strojevi/mašine za računanje
1612. JOHN NAPIER - otkriva pojam logaritma i izdaje prve logaritamske tablice
1622. WILIAM OUGHTREED - stvara prvi logaritamski računar, u početku kružnog oblika.
1642. BLAISE PASCAL, francuski znanstvenik izumio je mehanički stroj/mašinu koji može obavljati zbrajanje i oduzimanje nazvan PASCALINA. Stoj je imao nazupčene kotače koji su omogućavali automatsko zbrajanje i oduzimanje, slično modernom uređaju u automobilu koji bilježi prijeđene kilometre.
CHARLES BABBAGE, engleski matematičar, dao je veliki doprinos razvoju mehaničkih strojeva/mašina za računanje.
Njegova zasluga u razvoju računara, zbog čega je nazvan "ocem računara", ogleda se u postavljenom načelu rada računala koji se koristi i danas. On je funkcije stroja/mašine podijelio u tri dijela: pohrana, procesiranje i kontrola. Predložio je da se pohrana odnosno ono što danas nazivamo memorija podijeli u dva spremnika: jedan za brojeve (podatke) nad kojima se vrše operacije i drugi za spremanje instrukcija radi određivanja operacija koje će se vršiti nad brojevima.
1854. GEORGE BOOLE - opisuje osnove simboličkog i logičkog razmišljanja koje postaje osnovom modernih računala.
1890. HERMAN HOLLERHT - svojim strojem za sortiranje rješava problem popisa stanovništva SAD-a. Skratio je vrijeme obrade podataka s 3 godine na 2 sedmice/tjedna. Koristi se bušenim karticama. Njegova tvrtka se razvija i postaje 1914. osnivačem danas poznate tvrtke IBM.
Elektronski računari
Osim izuma električne energije, konstrukciji prvog elektoničkog računara prethodio je i izum elektronske cijevi. Elektonska cijev služila je za pojačanje, usmjeravanje i zaustavljanje električnih signala kako bi se u računaru mogle izvršavati složene računske operacije.
Od 1935. do 1938. god. KONRAD ZUSE razvija relejno računalo Z3 koristeći se binarnom aritmetikom.
Prvo elektroničko računalo bilo je Colossus. Računalo je konstruirano 1943. godine u vrijeme drugoga svjetskoga rata. Načinjeno je u strogoj tajnosti i koristila su ga za dešifriranje povjerljivih njemačkih poruka. Računske operacije obavljalo je 2000 elektronskih cijevi. Računalo se sastajalo od ulaza za podatke, odnosno 5 rola papira s rupicama na kojima je bila poruka koja koju je trebalo dešifrirati. Trake papira čitale su se optičkim čitačem i niz rupica pretvarao se u električne impulse. Električni su se impulsi zatim prenosili i nad njima su se izvršavale različite operacije. Na kraju se dobila dešifrirana poruka.
Američki fizičar Howard H. Aiken konstruirao je 1944. godine elektromehaničko računalo za automatsko rješavanje difrencijalnih jednadžbi. Bio je to velik i kompliciran stroj nazvan MARK 1. To računalo imalo je 3300 ugrađenih elektronskih cijevi i mnoštvo drugih dijelova povezanih s ukupno 80 km. žice. Bilo je tisuću puta brže od najbržeg tadašnjeg mehaničkog računala, čime je i završila era mehaničkih strojeva za računanje.
Prvo računalo opće namjene koje je moglo izvoditi različite zadatke bio je američki uređaj ENIAC ,koji je konstruiran 1946. godine. Stroj/mašina je imao 18000 elektronskih cijevi i mogao je zapamtiti 20 brojeva, a bio je težak 30 tona.
Strojevi/mašine za računanje
1612. JOHN NAPIER - otkriva pojam logaritma i izdaje prve logaritamske tablice
1622. WILIAM OUGHTREED - stvara prvi logaritamski računar, u početku kružnog oblika.
1642. BLAISE PASCAL, francuski znanstvenik izumio je mehanički stroj/mašinu koji može obavljati zbrajanje i oduzimanje nazvan PASCALINA. Stoj je imao nazupčene kotače koji su omogućavali automatsko zbrajanje i oduzimanje, slično modernom uređaju u automobilu koji bilježi prijeđene kilometre.
CHARLES BABBAGE, engleski matematičar, dao je veliki doprinos razvoju mehaničkih strojeva/mašina za računanje.
Njegova zasluga u razvoju računara, zbog čega je nazvan "ocem računara", ogleda se u postavljenom načelu rada računala koji se koristi i danas. On je funkcije stroja/mašine podijelio u tri dijela: pohrana, procesiranje i kontrola. Predložio je da se pohrana odnosno ono što danas nazivamo memorija podijeli u dva spremnika: jedan za brojeve (podatke) nad kojima se vrše operacije i drugi za spremanje instrukcija radi određivanja operacija koje će se vršiti nad brojevima.
1854. GEORGE BOOLE - opisuje osnove simboličkog i logičkog razmišljanja koje postaje osnovom modernih računala.
1890. HERMAN HOLLERHT - svojim strojem za sortiranje rješava problem popisa stanovništva SAD-a. Skratio je vrijeme obrade podataka s 3 godine na 2 sedmice/tjedna. Koristi se bušenim karticama. Njegova tvrtka se razvija i postaje 1914. osnivačem danas poznate tvrtke IBM.
Elektronski računari
Osim izuma električne energije, konstrukciji prvog elektoničkog računara prethodio je i izum elektronske cijevi. Elektonska cijev služila je za pojačanje, usmjeravanje i zaustavljanje električnih signala kako bi se u računaru mogle izvršavati složene računske operacije.
Od 1935. do 1938. god. KONRAD ZUSE razvija relejno računalo Z3 koristeći se binarnom aritmetikom.
Prvo elektroničko računalo bilo je Colossus. Računalo je konstruirano 1943. godine u vrijeme drugoga svjetskoga rata. Načinjeno je u strogoj tajnosti i koristila su ga za dešifriranje povjerljivih njemačkih poruka. Računske operacije obavljalo je 2000 elektronskih cijevi. Računalo se sastajalo od ulaza za podatke, odnosno 5 rola papira s rupicama na kojima je bila poruka koja koju je trebalo dešifrirati. Trake papira čitale su se optičkim čitačem i niz rupica pretvarao se u električne impulse. Električni su se impulsi zatim prenosili i nad njima su se izvršavale različite operacije. Na kraju se dobila dešifrirana poruka.
Američki fizičar Howard H. Aiken konstruirao je 1944. godine elektromehaničko računalo za automatsko rješavanje difrencijalnih jednadžbi. Bio je to velik i kompliciran stroj nazvan MARK 1. To računalo imalo je 3300 ugrađenih elektronskih cijevi i mnoštvo drugih dijelova povezanih s ukupno 80 km. žice. Bilo je tisuću puta brže od najbržeg tadašnjeg mehaničkog računala, čime je i završila era mehaničkih strojeva za računanje.
Prvo računalo opće namjene koje je moglo izvoditi različite zadatke bio je američki uređaj ENIAC ,koji je konstruiran 1946. godine. Stroj/mašina je imao 18000 elektronskih cijevi i mogao je zapamtiti 20 brojeva, a bio je težak 30 tona.
Do 1957. godine IBM i UNIVAC proizvode računare za vojsku, velike tvrtke i sveučilišta. U IBM-u su mislili da će kada proizvedu deset velikih računala zadovoljiti sve svjetske potrebe za računalima.
1963. Douglas Englebert s istraživačkog instituta Stanford izumljuje računalnog miša.
1965. Gordon Moore postavlja Mooreov zakon, koji kaže da će se broj tranzistora od kojih se sastoji procesor udvostručavati svake godine. Moore 1995. revidira svoj zakon na dvije godine.
1968. Douglas Englebert daje demonstraciju nad demonstracijama, na Computer Coference-u predstavlja računalnog miša, hipertekst, objektno programiranje, dinamično povezivanje datoteka i suradnju pomoću dijeljenja zaslona.
1969. Američko Ministarstvo obrane pokreće ARPAnet, prethodnicu Interneta.
1972. Ray Tomlinson, računalni inženjer u tvrtki Bolt, Beranek and Newman, šalje prvu e-mail poruku.
1973. Xerox je predstavio svoj eksperimentalni kompjuter Xerox Alto.
1975. Paul Allen i Bill Gates osnivaju Micro-Soft. Razvijaju programski jezik BASIC za Altair 88000.
1963. Douglas Englebert s istraživačkog instituta Stanford izumljuje računalnog miša.
1965. Gordon Moore postavlja Mooreov zakon, koji kaže da će se broj tranzistora od kojih se sastoji procesor udvostručavati svake godine. Moore 1995. revidira svoj zakon na dvije godine.
1968. Douglas Englebert daje demonstraciju nad demonstracijama, na Computer Coference-u predstavlja računalnog miša, hipertekst, objektno programiranje, dinamično povezivanje datoteka i suradnju pomoću dijeljenja zaslona.
1969. Američko Ministarstvo obrane pokreće ARPAnet, prethodnicu Interneta.
1972. Ray Tomlinson, računalni inženjer u tvrtki Bolt, Beranek and Newman, šalje prvu e-mail poruku.
1973. Xerox je predstavio svoj eksperimentalni kompjuter Xerox Alto.
1975. Paul Allen i Bill Gates osnivaju Micro-Soft. Razvijaju programski jezik BASIC za Altair 88000.
1975. Prva igra - ENCOUNTER. Tvrtka Objective design predstavila je Encounter, prvu mikrokompjutersku igru koja se isporučivala kupcu u asembleru, ispisana na papirnoj traci.
1976. Steve Wozniak i Steve Jobs osnivaju APPLE te izrađuju - mikroračunalo APPLE I (koristi mikroprocesor 6502) - prvo računalo na kojem se odmah moglo početi raditi bez velikog lemljenja i spajanja žica.
1976. JVC počinje prodavati VHS videorekordere.
1977. Apple predstavlja APPLE II. Potpuno sklopljeni sustav s MOS 6502 procesorom i 4 KB RAM-a stoji 3.759 dolara. Korisnici upotrebljavaju vlastite televizore kao monitore i kazetofone za pohranu podataka.
1979. Sony predstavlja walkman.
1981. god. IBM proizvodi prvo IBM PC (Personal Computer - osobno računalo) namijenjeno malim poslovnim korisnicima. Doba osobnih računara je započelo.
1976. Steve Wozniak i Steve Jobs osnivaju APPLE te izrađuju - mikroračunalo APPLE I (koristi mikroprocesor 6502) - prvo računalo na kojem se odmah moglo početi raditi bez velikog lemljenja i spajanja žica.
1976. JVC počinje prodavati VHS videorekordere.
1977. Apple predstavlja APPLE II. Potpuno sklopljeni sustav s MOS 6502 procesorom i 4 KB RAM-a stoji 3.759 dolara. Korisnici upotrebljavaju vlastite televizore kao monitore i kazetofone za pohranu podataka.
1979. Sony predstavlja walkman.
1981. god. IBM proizvodi prvo IBM PC (Personal Computer - osobno računalo) namijenjeno malim poslovnim korisnicima. Doba osobnih računara je započelo.